LAG "Zeleni bregi"
V.Nazora 56, 49247 Zlatar Bistrica

> Početna > O LAG-u

O LAG-u Zeleni bregi

 
Udruga Lokalna akcijska grupa "ZELENI BREGI" je organizacija civilnog društva organizirana kao nevladina, neprofitna, nepolitička udruga utemeljena na načelima ravnopravnosti, solidarnosti i humanosti koja okuplja građane, jedinice lokalne samouprave, organizacije civilnog društva, organizacije iz privatnog sektora i druge oblike organiziranja u svrhu promicanja održivog ruralnog razvoja i unapređenja inicijativa i interesa od značaja za razvoj područja jedinica lokalne samouprave koji su u članstvu Udruge Lokalne akcijske grupe "Zeleni bregi".

Udruga djeluje na području 22 jedinice lokalne samouprave s područja Krapinsko-zagorske županije gradovi Donja Stubica, Krapina, Oroslavje i Zlatar, općina Bedekovčina, Đurmanec, Gornja Stubica, Jesenje, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko, Radoboj, Stubičke Toplice, Veliko Trgovišće i Zlatar Bistrica, zatim Zagrebačke županije grad Sveti Ivan Zelin, te općine Bedemica, Bistra i Jakovlje.
LAG je po broju JLS najveći u Hrvatskoj.

Površina LAG je 1012,15 km2 na kojem živi 108 492 stanovnika, gustoća naseljenosti je 107.19 st/km2.

Prosječni indeks razvijenosti područja LAG-a je 84,70%. LAG "Zeleni bregi" trenutno je najveći po broju JLS u Hrvatskoj.

Rbr.

ČLANOVI

BROJ STANOVNIKA

POVRŠINA KM2

PROSJEČNA GUSTOĆA NASELJIVOSTI st/km2

INDEKS RAZVIJENOSTI

1.

BEDEKOVČINA

8.041

54

148,90

82,90 (III. Skupina 75-100%)

2.

BEDENICA

1.432

21,72

65,93

79,01 (III. Skupina 75-100%)

3.

BISTRA

6.632

52,7

125,84

97,62 (III. Skupina 75-100%)

4.

DONJA STUBICA

5.680

44,8

126,78

87,63 (III. Skupina 75-100%)

5.

ĐURMANEC

4.235

58

73,01

78,29 (III. Skupina 75-100%)

6.

GORNJA STUBICA

5.284

50

105,68

73,38 (II. Skupina 50-75%)

7.

JAKOVLJE

3.930

35,7

110,08

88,39 (III. Skupina 75-100%)

8.

JESENJE

1.560

24

65

75,22 (III skupina 75-100%)

9.

KRAPINA

12.480

48

260

96,52 (III. Skupina 75-100%)

10.

LOBOR

3.188

44

72,45

72,13 (II. Skupina 50-75%)

11.

MAČE

2.534

28

90,5

77,28 (III. Skupina 75-100%)

12.

MARIJA BISTRICA

5.976

68.01

87,86

89,05 (III. Skupina 75-100%)

13.

MIHOVLJAN

1.938

27

71,77

74,55 (II. Skupina 50-75%)

14.

NOVI GOLUBOVEC

996

14

71,14

84,52 (III skupina 75-100%)

15.

OROSLAVJE

6.138

32

191,81

92,83 (III. Skupina 75-100%)

16.

PETROVSKO

2.656

19

139,79

69,53 (II. Skupina 50-75%)

17.

RADOBOJ

3.387

32

105,84

82,99% (III. Skupina 75-100%)

18.

STUBIČKE TOPLICE

2.805

27

103,88

102,27 (IV. Skupina 100-125%)

19.

SVETI IVAN ZELINA

15.959

185,44

86,06

92,39 (III. Skupina 75-100%)

20.

VELIKO TRGOVIŠĆE

4.945

46

107,5

86,51 (III.Skupina 75-100%)

21.

ZLATAR

6.096

75,78

80,44

84,72 (III. Skupina 75-100%)

22.

ZLATAR BISTRICA

2.600

25

104

95,73 (III. Skupina 75-100%)

 

UKUPNO:

108 492

1012,15

107.19

 84,70


Što je to LAG?


Stvaranje lokalnih partnerstva, nazvanih lokalne akcijske grupe (LAG), započinje povezivanjem lokalnih dionika iz sva tri sektora. LAG-ovi su originalan i važan dio pristupa LEADER. Zadatak im je izrada lokalnih razvojnih strategija te usmjeravanje i praćenje njihove provedbe uključujući korištenje sredstava potpore.

Učinkoviti su u poticanju lokalnog održivog razvoja iz sljedećih razloga:

  • okupljaju i kombiniraju postojeće ljudske i financijske resurse iz javnog, privatnog i civilnog sektora te volontere
  • udružuju lokalne dionike oko zajedničkih projekata i međusektorskih akcija, kako bi se postigla sinergija, zajedničko vlasništvo te kritična masa potrebna za poboljšanje ekonomske konkurentnosti područja
  • jačaju dijalog i suradnju između različitih ruralnih dionika, koji često nemaju iskustvo zajedničkog rada, te se tako smanjuju potencijalni konflikti i moderiraju situacije u kojima se dogovaraju rješenja kroz konzultacije i razgovore
  • kroz interakciju različitih partnera moderiraju proces prilagođavanja i promjene uzimajući u obzir brigu za okoliš, diversifikaciju ruralnog gospodarstva i kvalitetu življenja.
  • predstavnici lokalne samouprave i javnih ustanova
  • profesionalne organizacije i savezi (poljoprivrednika, malih poduzetnika i drugih djelatnosti)
  • udruge (za razvoj zajednice, za zaštitu okoliša i krajolika, usluge u kulturi, socijalne usluge, udruge žena, mladih itd.)
  • razvojne agencije
  • dionička društva, poslovni inkubatori i druge organizacije poslovnog sektora
  • mediji
  • viđeniji pojedinci.
  • uspostava LAG-a i izrada statuta
  • priprema lokalne strategije razvoja i lokalnog operativnog plana razvoja
  • informiranje lokalnog stanovništva o postojećim mogućnostima i prijavama za projekte u okviru programa IPARD, u skladu s lokalnom strategijom razvoja
  • dogovor o usavršavanju i radionicama za lokalno stanovništvo, npr. o pripremi pojedinačnih poslovnih planova, prijedloga projekata, vođenja računovodstva, itd.
  • davanje pisama preporuke IPARD agenciji o projektima koji bi se mogli financirati u okviru lokalne razvojne strategije
  • upravljanje aktivnostima LAG-a (vođenje projekta, programiranje aktivnosti, računovodstvo, mjesečna i kvartalna izvješća, itd.).
  • Izabrani LAG-ovi moraju obuhvaćati teritorij usklađen s kriterijima LEADER-a u smislu ljudskih, financijskih i ekonomskih resursa za potporu strategiji održivog razvoja
  • LAG je službeno registrirana udruga utemeljena na važećem Zakonu o udrugama ili drugom odgovarajućem obliku unutar hrvatskog zakonodavnog okvira
  • Na razini donošenja odluka, upravno tijelo LAG-a predstavlja interese različitih javnih i privatnih skupina područja i ruralnog stanovništva, osiguravajući da najmanje 50% čine članovi koji predstavljaju gospodarske partnere i civilno društvo. Minimum od 20% supredstavnici lokalnih vlasti
  • Upravno tijelo LAG-a je reprezentativno, osiguravajući dobnu raznolikost (barem jedan član trebao bi biti mlađi od 25 godina) i ravnopravnost spolova (najmanji udio od 30% žena)
  • LAG treba predložiti integriranu lokalnu razvojnu strategiju koja se temelji na smjernicama upravnog tijela. LAG će provoditi lokalne razvojne strategije i upravljati javnim sredstvima

LAG treba udružiti partnere iz javnog i privatnog sektora, pazeći na uravnoteženu zastupljenost predstavnika postojećih lokalnih interesnih skupina, koji dolaze iz različitih socio-ekonomskih sektora. Na razini odlučivanja, bar 50% članova mora dolaziti iz poslovnog sektora i sektora civilnog društva. LAG se može osnovati ad hoc, ili se može graditi na već postojećim partnerstvima.

Najčešće uključeni dionici u LAG-u su:

  • predstavnici lokalne samouprave i javnih ustanova
  • profesionalne organizacije i savezi (poljoprivrednika, malih poduzetnika i drugih djelatnosti)
  • udruge (za razvoj zajednice, za zaštitu okoliša i krajolika, usluge u kulturi, socijalne usluge, udruge žena, mladih itd.)
  • razvojne agencije
  • dionička društva, poslovni inkubatori i druge organizacije poslovnog sektora
  • mediji
  • viđeniji pojedinci.
Područje LAG-a - ruralno područje koje ima više od 5.000, a manje od 150.000 stanovnika uključujući manje gradove te gradove s manje od 25.000 stanovnika.

Odgovornost lokalnih partnerstva / LAG-ova:

  • uspostava LAG-a i izrada statuta
  • priprema lokalne strategije razvoja i lokalnog operativnog plana razvoja
  • informiranje lokalnog stanovništva o postojećim mogućnostima i prijavama za projekte u okviru programa IPARD, u skladu s lokalnom strategijom razvoja
  • dogovor o usavršavanju i radionicama za lokalno stanovništvo, npr. o pripremi pojedinačnih poslovnih planova, prijedloga projekata, vođenja računovodstva, itd.
  • davanje pisama preporuke IPARD agenciji o projektima koji bi se mogli financirati u okviru lokalne razvojne strategije
  • upravljanje aktivnostima LAG-a (vođenje projekta, programiranje aktivnosti, računovodstvo, mjesečna i kvartalna izvješća, itd.).
Kriteriji prihvatljivosti LAG-ova:

  • Izabrani LAG-ovi moraju obuhvaćati teritorij usklađen s kriterijima LEADER-a u smislu ljudskih, financijskih i ekonomskih resursa za potporu strategiji održivog razvoja
  • LAG je službeno registrirana udruga utemeljena na važećem Zakonu o udrugama ili drugom odgovarajućem obliku unutar hrvatskog zakonodavnog okvira
  • Na razini donošenja odluka, upravno tijelo LAG-a predstavlja interese različitih javnih i privatnih skupina područja i ruralnog stanovništva, osiguravajući da najmanje 50% čine članovi koji predstavljaju gospodarske partnere i civilno društvo. Minimum od 20% supredstavnici lokalnih vlasti
  • Upravno tijelo LAG-a je reprezentativno, osiguravajući dobnu raznolikost (barem jedan član trebao bi biti mlađi od 25 godina) i ravnopravnost spolova (najmanji udio od 30% žena)
  • LAG treba predložiti integriranu lokalnu razvojnu strategiju koja se temelji na smjernicama upravnog tijela. LAG će provoditi lokalne razvojne strategije i upravljati javnim sredstvima.


Što je to ruralni razvoj?

  • Suvremena definicija pojma "ruralni razvoj" podrazumijeva integralni i višesektorski te prostora. Integralni, odnosno cjelovit razvoj ruralnih područja bitan je zbog diverzifikacije ruralne ekonomije koja se u vrijeme suvremenih strukturnih procesa i zbivanja suočava s brojnim problemima poput depopulacije, starenja stanovništva, fosilizacije pejzaža te generalno sve lošijim socio-ekonomskim pokazateljima koji čine ovaj prostor pasivnim i nepoželjnim za život. Diverzifikacija ruralnog gospodarstva ključna je iz razloga što čini preduvjet demografske stabilizacije koja pak, predstavlja, osnovu za održivost svih komponenti razvoja.
  • Održivostje ključna komponenta razvojnog procesa radi nužnosti uravnoteženja razvoja društva, gospodarstva i okoliša koja vodi do postojanog i kontinuiranog razvoja, a bez opasnosti za ugrožavanje bilo kojeg elementa koji čini integralni dio razvojnog procesa. Krajnji cilj jasno je definiran razvojni put koji će dovesti do gospodarske, društvene i političke promjene u svrhu poboljšavanja kvalitete života cjelokupne populacije ruralnog prostora.
  • Slabo razvijen ruralni prostor loših gospodarskih i društvenih karakteristika ne predstavlja problemsko područje samo sebi već i puno širem prostoru. Naime, u kontekstu države, niska razvijenost ruralnog prostora predstavlja opterećenje razvoju zemlje u cjelini što posljedično implicira da je razvoj problemskih (većinom ruralnih) područja imperativ svake države u kojoj značajan dio teritorija i stanovništva predstavljaju prostori spomenutih karakteristika.
  • U slučaju zapostavljanja razvoja ruralnog prostora posljedice za cijelu državu mogu biti: nekorištenje resursne osnove i slaba valorizacija postojećih strateških prednosti radi loših strukturnih pokazatelja problemskih područja te slabljenje prostorno-funkcionalne integracije teritorija zbog depopuliranosti značajnog dijela prostora.
  • Kako bi se preokrenuli gore opisani trendovi slabljenja socio-ekonomskih pokazatelja potrebno je identificirati i aktivirati lokalne aktere koji bi postali početni pokretači razvoja svog područja. Nadalje, važan je razvitak fleksibilnog malog poduzetništva kao pokretača inovativnosti te konstruktivnog lokalnog partnerstva različitih dionika iz više sektora djelatnosti.